Rječnik pitomačkog govora

Rječnik pitomačkog govora

Digitalizirana jezična baština Pitomače Fond riječi: 1699

Nadamo se da ćete uživati istražujući, dobro se nasmijati, prisjetiti nekih davnih dana, dragih ljudi i događaja, poslati nam pokoju natuknicu i biti ponosni na svoje naslijeđe – svoj pitomački govor.

WEB RAZVOJ

2020.

O rječniku

On-line izdanje

Rječnik pitomačkog govora nastao je tijekom 2006. godine, a svjetlo dana u tiskanom obliku ugledao je – prigodno – u povodu Vidova.

Profesorica hrvatskoga jezika u Gimnaziji Petra Preradovića u Virovitici Zdenka Kos okupila je pet pitomačkih učenika koji su tih mjeseci neumorno ispitivali svoje djedove i bake, tate i mame kak se kaj veli po pitomački i marljivo bilježili riječi i objašnjenja u svoje bilježnice. A onda bi se, nakon škole, sastali u pitomačkoj knjižnici i čitaonici i satima čitali svoje riječi, smijali se, ali i ozbiljno raspravljali o značenju nekih od njih.

I eto, nakon više od desetljeća, odlučili smo digitalizirati pitomačku jezičnu baštinu te, što je najvažnije, ostaviti ju otvorenom za svakog od vas koji znate više, koji ste se sjetili baš tih riječi koje nedostaju, koje se možda više ne koriste, ali nekad davno su jasno odjekivale Pitomačom. Tko zna, možda ih prikupimo dovoljno za drugo, dopunjeno tiskano izdanje našeg rječnika.

Nadamo se da ćete uživati istražujući, dobro se nasmijati, prisjetiti nekih davnih dana, dragih ljudi i događaja, poslati nam pokoju natuknicu i biti ponosni na svoje naslijeđe – svoj pitomački govor.

Vlatka Šelimber

Tiskano izdanje

Kako smo i zašto napravili ovaj rječnik?

Izrada Rječnika pitomačkog govora zamišljena je kao učenički projekt na početku školske godine 2005./2006. u Gimnaziji Petra Preradovića u Virovitici.

Budući da svake godine ostvarujemo, uz redovnu nastavu, i različite projekte u koje se učenici uključuju prema interesu, ja sam predložila izradu rječnika mjesnog govora.

Naime, govor Pitomačana i stanovnika nekoliko sela u okolici Pitomače jedini u našoj Županiji pripada kajkavskom narječju i tako se razlikuje od većinskog štokavskog govora; u gotovo svakom razredu naše škole ima nekoliko učenika iz Pitomače, pa kako kroz nastavu hrvatskoga jezika upoznajemo hrvatska narječja s fonološkog, morfološkog, sintaktičkog i leksičkog gledišta, zamislila sam da na konkretnom govoru našega kraja uočavamo značajke tog idioma u odnosu na standardni jezik.

Isto tako, u razgovoru s učenicima, zamijetila sam da uglavnom ne poznaju i ne upotrebljavaju velik broj riječi i oblika izvornog pitomačkog govora, odnosno, neke riječi uopće ne razumiju.

Ovo je bila prilika da se sačuvaju od potpunog zaborava.

Učenici kojima sam predložila projekt s oduševljenjem su ga prihvatili i brzo pronašli suradnike za rad.

Ustanovili smo plan i program rada na projektu koji podrazumijeva i određivanje cilja projekta.

Naš cilj je bio:

  • ustrojiti mali rječnik pitomačkog govora,
  • uočavati razlike u odnosu na standardni jezik,
  • uočavati posebnosti riječi i oblika u odnosu na druge slične govore,
  • uočiti pojavu mijenjanja jezika (gubljenje posebnosti idioma).

Utvrdili smo i podijelili zadaće, metode i oblike rada, vrijeme i način prezentacije.

Zamislili smo dobiveni materijal koristiti prvenstveno u nastavi hrvatskoga jezika i dio objaviti na internetskim stranicama kao zanimljivost, no u dogovoru s Općinom Pitomača i Pučkom knjižnicom i čitaonicom u Pitomači predstavili smo rječnik stanovnicima Pitomače u Pučkoj knjižnici u Tjednu općine Pitomača. Tako je došao i u vaše ruke.

Rad na bilo kojem rječniku nikad se ne smatra završenim. Ovo je samo početak i pokušaj da se ono što smo pronašli ustanovi i pohrani; rječnik će se i dalje dopunjavati novim riječima i proširivati novim stručnim spoznajama.

Njegova je najveća vrijednost upravo u tome što su ga izradili mladi ljudi, učenici, koji su to radili s puno entuzijazma, ali i odricanja, što su to radili ne zato što moraju, nego zato što hoće.

Uvjerena sam da ih je vodila istinska ljubav prema svom govoru i želja da se on ne zaboravi; ovaj rječnik je dokaz da se to neće dogoditi.

Zdenka Kos, prof.
Iz tiskanog izdanja Rječnika pitomačkog govora, lipanj 2006.